Stjecanje forme za borbu protiv raka – tjelovježba kao jedan od oblika liječenja mladih i djece

Kada je rak u pitanju, stope se preživljavanja poboljšavaju. Međutim, u Europskoj uniji rak je i dalje vodeći uzrok smrti među bolestima osoba starijih od godinu dana. Može li redovita tjelovježba biti ključ u borbi protiv raka?  Ako je to točno, koliko je fizičke aktivnosti potrebno kako bi njezine dobrobiti postale vidljive kod djece i odraslih?

POGLEDAJTE VIDEO: Prehrana za oboljele od raka

Zahvaljujući medicinskom napretku oboljeli od raka, kako mladi tako i stari, mogu očekivati bolju kvalitetu života. Međutim, unatoč cjelokupnom napretku, brojke su i dalje obeshrabrujuće. Posebice je to slučaj kod djece i adolescenata. Prema podacima Europskog društva za pedijatrijsku onkologiju svakih 15 minuta jedna obitelj u Europi primi šokantnu vijest da je njihovo dijete oboljelo od raka.

Dokazi su tu. Tjelovježba je jedan od načina hvatanja u koštac s ovim ozbiljnim problemom. Međutim, osobi kojoj je dijagnosticiran rak vjerojatno je to jedna od zadnjih stvari na pameti.

Može li tjelovježba postati jedna od najvažnijih oblika liječenja za mlade, odnosno može li ih se tjelovježbom osnažiti kako bi živjeli duže i zdravije?

Fizička neaktivnost jedna je od najučestalijih popratnih pojava liječenja raka kod djece i adolescenata. Kod odraslih se ta popratna pojava rješava terapijom prilagođenim vježbama za onkološke bolesnike (eng. Execise Oncology) koje postaju sve priznatije kao oblik liječenja. Ova se terapija usredotočuje na čitavo tijelo te uključuje veliki niz tehnika, od disanja, uspostave ravnoteže i aerobnih vježbi do istezanja i treninga snage.

Terapija vježbom i digitalna zdravstvena tehnologija

– Studije intervencija vježbanjem kod odraslih onkoloških bolesnika pokazale su blagotvorne učinke tjelovježbe na njihove mišićne i kardiorespiratorne sustave tijekom i nakon medicinskog liječenja – izjavio je prof. dr. Jörg Faber, voditelj Centra za rak u dječjoj dobi Sveučilišnog medicinskog centra Mainz, Njemačka.

– Nadalje, te se prednosti povezuju sa značajnim poboljšanjem tjelesnog i mentalnog zdravlja bolesnika tijekom vremena te smanjenjem učestalih popratnih pojava, uključujući umor – objašnjava. Unatoč uspjehu kod odraslih, koncept vježbi za onkološke bolesnike nije prilagođen mlađim bolesnicima.

Što je još važnije, malo je dokaza o tome mogu li vježbe za onkološke bolesnike poboljšati živote djece i adolescenata oboljelih od raka. Prema mišljenju Sandre Stössel, znanstvenice za tjelovježbu i koordinatorice programa tjelovježbe za pedijatrijske onkologije bolesnike u Centru za rak u dječjoj dobi, provedeno je nekoliko znanstvenih studija o tome kako tjelovježba utječe na tjelesnu i mentalnu dobrobit pacijenata oboljelih od raka u dječjoj dobi.

Mnogi oboljeli od raka u dječjoj dobi u EU-u nemaju pristup prilagođenom vježbama kako bi postigli dovoljnu razinu tjelesne aktivnosti.

Jedno istraživanje provedeno u Sveučilišnom medicinskom centru Mainz pokazalo je da tjelovježbe za onkološke bolesnike mogu imati pozitivne učinke.

– Mnogi oboljeli od raka u dječjoj dobi u EU-u nemaju pristup prilagođenom vježbama kako bi postigli dovoljnu razinu tjelesne aktivnosti. Tjelovježba mora biti prilagođena drugačijoj fiziologiji i društvenom okruženju djece – dodala je doktorica Marie Neu, koordinatorica u Centru za rak u dječjoj dobi.

Za definitivnu potvrdu ovoga potrebno je više istraživanja i veća količina uzoraka. Važno je i znati koliko je tjelovježbe dovoljno za opipljivu razliku.

Dr. Faber i njegova dva kolege koordiniraju najveću studiju do sada o učincima tjelovježbe na uspješno liječenje djece oboljele od raka u sklopu projekta FORTEe. Oni nastoje utvrditi pravu odgovarajuću dozu tjelovježbe – intenzitet i učestalost koju je potrebno pojedinačno prilagoditi. U ispitivanju će sudjelovati 450 ispitanika u dobi od 4 do 21 godine oboljelih od neke vrste raka , a tijekom intenzivnog liječenja.

Partneri u projektu Sveučilište Oxford Brookes i njemačka mala i srednja poduzeća Nurogames i Pixformance Sports razvili su proširenu stvarnost (AR) i aplikaciju za tjelovježbu koje će se prilagoditi i upotrijebiti u ispitivanju. AR tjelovježbu čini učinkovitijom i personaliziranom, dok se pomoću aplikacije odabiru rehabilitacijske vježbe na temelju dobi i individualnih potreba bolesnika. Devet bolnica diljem Europe (u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj, i Ujedinjenoj Kraljevini) provodit će personalizirani program vježbanja s oboljelima od raka.

Zahvaljujući ovim digitalnim tehnologijama, telemedicinska skrb koja omogućuje liječenje od kuće i koja je usmjerena na obitelj bit će integrirana u liječenje raka.

– Ovo je bitan korak prema provedbi personalizirane tjelovježbe za onkološke bolesnike kao važne, nove potporne terapije za oboljele od raka. Moguće je i poboljšanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djece, adolescenata i mladih odraslih osoba u EU-u i šire – zaključio je prof. dr. Faber

– Potencijalno će u budućnosti terapija tjelovježbom biti uspostavljena kao standard skrbi za ove onkološke bolesnike – dodaje.

Tijekom 2020. u EU-u je od raka debelog crijeva (CRC) umrlo više od 156 000 ljudi. Radi se u drugom najčešćem obliku raka. Bente Klarlund Pedersen, profesorica integrativne medicine na Sveučilištu u Kopenhagenu u Danskoj, ima za cilj pokazati da redovita tjelovježba može odgoditi ili smanjiti rizik od pojave tumora u bolesnika s CRC-om koji razviju metastaze na jetri. Brojni su podaci koji ovo potkrjepljuju. Problem je što su ovi podaci dostupni samo za pretklinička ispitivanja.

– Pred nama je još zadatak da prenesemo obećavajuća zapažanja u specifična klinička okruženja – rekao je prof. Pedersen.

Slično kao i kod djece oboljele od raka, bolesnici čiji se rak proširio iz debelog crijeva ili rektuma u jetru vrlo su nedovoljno zastupljeni u istraživanjima tjelovježbe za onkološke bolesnike.

– Integriranje strategija tjelovježbe u standardno liječenje među ovom populacijom bolesnika može imati neiskorišteni potencijal za poboljšanje ishoda bolesti, utjecati na različite simptome koji se kod oboljelih javljaju te na kvalitetu života – pojasnila je prof. Pedersen, koji je također ravnateljica Centra za upalu i metabolizam te TrygFonden centra za istraživanje tjelesne aktivnosti u Rigshospitaletu, Sveučilišna bolnica u Kopenhagenu.

Ona će također raditi na utvrđivanju optimalne doze tjelovježbe istraživanjem razlika u učestalosti, trajanju i intenzitetu vježbanja za pacijente s CRC-om u sklopu projekta POET-mCRC. Upotrijebit će se dvije doze – umjerena i visoka – kako bi se istražilo je li moguće ostvariti dodatnu dobrobit uz višu dozu tjelovježbe.

Pacijenti oboljeli od raka debelog crijeva sudjelovat će u šestomjesečnom programu tjelovježbe koji uključuje 300 ili 150 minuta vježbanja tjedno. Procjenjivat će se promjene u njihovoj ukupnoj tjelesnoj spremnosti i imunološkom sustavu prije i nakon ovog razdoblja treninga. Jednako tako će se procjenjivati i sporije stvaranje novih tumora tijekom tog razdoblja.

I u ovom području postoji nedostatak dokaza.

– Vježba može pomoći u održavanju mišićne mase i snage bolesnika – istaknula je prof. Pedersen.

– Znamo da se vježbanjem smanjuje rizik od 13 različitih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva i rak dojke. No, do sada je provedeno malo istraživanja kojima bi se pokazalo sprječava li se vježbanjem vraćanje raka nakon uklanjanja tumora – objašnjava.

Rak je zajednički problem

Komisija namjerava izgraditi snažan Europski zdravstveni savez u kojemu svih 27 država članica surađuje na poboljšanju prevencije, liječenja i skrbi nakon liječenja za bolesti poput raka. Nekoliko je inicijativa kojima se to nastoji omogućiti. Jedna je Europski plan za borbu protiv raka, EU-ov odgovor na hitnu potrebu obnavljanja angažmana u prevenciji i liječenju te skrbi nakon liječenja raka. Druga je Horizon Europe misija za svladavanje raka

Ne može se poreći da aktivni način života može spriječiti obolijevanje od raka. Sada su nam samo potrebni konkretniji dokazi da različiti oblici i razine tjelovježbe ne samo da pomažu oboljelima da prežive, već i napreduju tijekom i nakon dijagnoze raka. Profesori Faber i Pedersen, zajedno sa svojim istraživačkim timovima, pobrinut će se za to u bliskoj budućnosti.

Istraživanja spomenuta u ovom članku financirao je EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu EU-a za istraživanje i inovacije.

Više informacija potražite na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *